Bugarska prešla na euro uslijed protesta i političke neizvjesnosti

Balkanska zemlja pridružila se EU-u 2007. godine i ušla u "čekaonicu" eurozone 2020. godine zajedno s Hrvatskom, koja je usvojila euro 2023. godine.

Ispunila je sva četiri Mastrihtska kriterija potrebna za usvajanje eura, uključujući stabilnost cijena, zdrave javne finansije, stabilnost deviznog kursa i dugoročnu konvergenciju kamatnih stopa.

Brisel i Sofija smatraju ovaj potez "historijskom prekretnicom" koja će ojačati ekonomsku stabilnost Bugarske, potaknuti trgovinu i investicije i dodatno učvrstiti zemlju u EU.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen navela je jučer da će euro donijeti "više trgovine, više investicija i kvalitetnih radnih mjesta" Bugarskoj.

Međutim, tranzicija dolazi usred produžene političke krize koju obilježava sedam parlamentarnih izbora u četiri godine, stalne optužbe za korupciju i narušavanje povjerenja javnosti u državne institucije.

- Javno mnijenje podijeljeno, politička nestabilnost i dalje postoji

Javno mnijenje o euru i dalje je oštro podijeljeno. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da 51 posto Bugara podržava usvajanje jedinstvene valute, dok se 45 posto protivi tome.

Protivljenje je pojačano protestima koje predvodi krajnje desničarska Stranka preporoda, koja je upozorila da će usvajanje eura "podstaći inflaciju i narušiti nacionalni suverenitet". U junu su zakonodavci iz te stranke blokirali parlamentarnu govornicu, a tokom debata o ulasku u eurozonu došlo je do sukoba.

Strah od povećanja cijena i dalje je raširen, posebno među domaćinstvima s niskim primanjima, ruralnim zajednicama i starijim osobama.

S prosječnom mjesečnom platom od oko 1.250 eura (1.467 dolara) i Bugarskom koja je rangirana kao zemlja EU s najnižim BDP-om po glavi stanovnika u 2024. - 34 posto ispod prosjeka EU - mnogi Bugari brinu da će se teško nositi s bilo kakvim porastom troškova života.

Institucije EU saopštile su da nema dokaza da usvajanje eura uzrokuje trajnu inflaciju i obećale su stroge zaštitne mjere, uključujući dvojno prikazivanje cijena i stroži nadzor, kako bi spriječile neopravdano povećanje cijena.

Pristalice tvrde da će pridruživanje eurozoni smanjiti troškove zaduživanja, poboljšati kreditni rejting Bugarske i koristiti ključnim sektorima poput turizma, koji čini oko osam posto BDP-a.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi kontinuirana politička nestabilnost mogla potkopati očekivane ekonomske dobitke. U decembru je vlada premijera Rosena Željazkova podnijela ostavku nakon sedmica masovnih protesta protiv korupcije. Novi izbori se očekuju početkom 2026. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad